Nekada je zlato bilo univerzalna podloga za nacionalne ekonomije. Sada kad postoji alternativa, vreme je za promene i unapređenja. Sve više država razmatra da u svoje rezerve uključi i Bitcoin. Ovaj trend predvode ekonomski vizionari, političari i finansijski lideri koji vide Bitcoin ne samo kao investicioni alat, već i kao strateško dobar izbor imovine za posedovati.
El Salvador je bio prva država koja je formalno prihvatila Bitcoin kao zakonsko sredstvo plaćanja, redovno i često su ga kupovali, a sada se spekuliše da bi daleko moćnije države poput Sjedinjenih Američkih Država mogle da krenu istim putem. Amerika, koja nikada ne prepušta lidersku poziciju kada su u pitanju velike globalne finansijske promene, donela je odluku da zvanično krene da kupuje Bitcoin i drži ga u svojim rezervama.
Zlato i digitalno zlato
Većina država u svom nacionalnom trezoru poseduje zlato. Ovaj plemeniti metal godinama se koristi kao čuvar vrednosti i imovina u kriznim vremenima. Ali, kako se svet menja, postavlja se pitanje da li je zlato jedina opcija? Bitcoin, koji mnogi već nazivaju „digitalnim zlatom“, postaje sve privlačnija alternativa zbog svoje oskudnosti, neuništive decentralizovane strukture i lake prenosivosti.
🇸🇻El Salvador’s one bitcoin per day has just been bought for today! pic.twitter.com/vHTB8hrDeD
— The Bitcoin Office (@bitcoinofficesv) December 19, 2024
Relevantni brojevi i teorija igara
Trenutno nekoliko država razmatra kupovinu Bitcoina za svoje nacionalne rezerve. Neke od njih su Češka, Rusija, Brazil, Nemačka, Hong Kong i Sjedinjene Američke Države. Osim na federalnom nivou u SAD, više saveznih država poput Teksasa i Pensilvanije takođe istražuje mogućnost formiranja sopstvenih Bitcoin rezervi.
Češka je predložila da čak 5% svojih nacionalnih rezervi drži u Bitcoinu, što bi iznosilo oko 7 milijardi evra. Globalne centralne banke kolektivno drže oko 27,7 triliona dolara u različitim imovinama. Kada bi samo 2% tog kapitala bilo preusmereno na Bitcoin, to bi značilo potencijalni pritisak na kupovine od čak 500 milijardi dolara.
Nema dovoljno za sve
Kontra teg odnosno trenutna ponuda Bitcoina dostupna za trgovinu na vodećih 20 centralizovanih berzi iznosi samo oko 2,17 miliona BTC-a, u vrednosti od približno 217 milijardi dolara. Ovaj nesrazmerni odnos između ponude i potencijalne potražnje mogao bi da dovede do značajnog porasta vrednosti Bitcoina.
Prema teoriji igara svaka nova država koja usvoji Bitcoin povećava pritisak na druge da učine isto. U ekonomiji se često govori o „tački preokreta“ odnosno trenutku kada određena akcija postane nezaustavljiv trend. Prvi igrači preuzimaju veći rizik, ali takođe imaju potencijalno veću korist, a oni koji se kasnije priključe mogu biti primorani da kupuju po znatno višim cenama.
Svako kupuje BTC po ceni koju zaslužuje.
Koje države razmatraju Bitcoin kao deo nacionalnih rezervi?
Sjedinjene Američke Države
Sve više američkih političara, predvođeni senatorima poput Sintije Lamis, predlaže da Federalne rezerve počnu sa akumulacijom Bitcoina. Predloženi „Bitcoin Act“ nalaže da SAD kupuju do 200.000 BTC godišnje u narednih pet godina. Očekivano, Donald Tramp, poznat po svom populističkom pristupu i pragmatičnom vođenju politike, izrazio je otvorenu podršku ovom predlogu.
🔥 BULLISH: A total of 14 US states have introduced the Bitcoin bill so far.
There’s no stopping this train! pic.twitter.com/jpkapjpvqU
— Cointelegraph (@Cointelegraph) January 30, 2025
Brazil
Brazilska vlada je predstavila predlog zakona koji bi omogućio da 5% nacionalnih rezervi bude u Bitcoin-u. Federalni poslanik Eros Biondini smatra da bi Bitcoin trebao da smanji izloženost zemlje geopolitickim rizicima i kursnim oscilacijama. Takođe, plan je da Bitcoin služi kao podloga brazilskom CBDC-u.
Poljska
Poljski predsednički kandidat Slavomir Mentzen zalaže se za uključivanje Bitcoina u nacionalne rezerve. Njegova vizija Poljske kao „kripto raja“ mogla bi da privuče investitore i pospeši tehnološki razvoj zemlje.
Rusija
Iako se Rusija donedavno odupirala Bitcoinu, poslednje izjave ruskih zvaničnika sugerišu da je zemlja spremna da razmotri generisanje rezervi u kriptovalutama. Parlamentarni poslanik Anton Tkačev predložio je da se Bitcoin koristi kao zamena za dolarske rezerve, posebno u svetlu sankcija koje su zemlji nametnute.
JUST IN: 🇷🇺 Russian President Putin says „who can ban #Bitcoin?“
„Nobody“ pic.twitter.com/woiOWko8wA
— Watcher.Guru (@WatcherGuru) December 4, 2024
Češka
Guverner Češke narodne banke Aleš Mihl predložio je da do 5% nacionalnih rezervi bude u Bitcoin-u, što bi iznosilo oko 7 milijardi evra. Ovaj predlog dolazi u trenutku kada Evropska centralna banka još uvek nije zauzela jasan stav o kriptovalutama.
NEW: THE CZECH CENTRAL BANK JUST APPROVED A PROPOSAL TO CONSIDER A #BITCOIN RESERVE 🚀 pic.twitter.com/EL70NRc5hN
— The Bitcoin Historian (@pete_rizzo_) January 30, 2025
Japan
Japanski poslanik Satoši Hamada je zatražio da se razmotri osnivanje nacionalne Bitcoin rezerve. Iako za sada ne postoji formalni plan, sve veća podrška unutar japanskog parlamenta sugeriše da bi ova ideja mogla da se razvije u konkretan predlog u narednim mesecima.
Da li je generisanje Bitcoin rezervi na nacionalnom nivou pametan potez?
Kritike na račun ovog trenda obično dolaze zbog tri razloga:
- Volatilnost – Bitcoin je poznat po svojim velikim oscilacijama cena, što može predstavljati izazov za stabilnost nacionalnih finansija.
- Regulativa – Mnoge zemlje još uvek nemaju jasan zakonski okvir za kriptovalute, što stvara dodatan posao vrednim državnim upravama.
- Bezbednost – Države bi morale da ulože resurse u bezbednosne sisteme i protokole za zaštitu svojih Bitcoin rezervi.
S druge strane argumenti u korist ove strategije su u najmanju ruku podjednako snažni:
- Zaštita od inflacije – Bitcoinova ograničena ponuda može da pomogne državama da se zaštite od devalvacije nacionalnih valuta.
- Finansijska suverenost – Smanjenje oslanjanja na dolar i druge centralizovane rezerve.
- Nova industrijska grana – Države koje usvoje Bitcoin teže da postanu globalni centri za kripto industriju.
Početak novog finansijskog poretka?
Zamislite kada jedna po jedna država shvati da više nema izbora. U početku su svi gledali El Salvador – sada ga prate velike sile. U početku su skeptici nazivali Bitcoin eksperimentom – sada ga nazivaju „digitalnim zlatom“.
Pitanje nije da li će se to desiti. Pitanje je ko će prvi povući potez, a ko će ostati da broji propuštene prilike?
Ne budite među onima koji će reći „Eh, da sam znao…“. Pratite kako se menja svetska ekonomija, prijavite se na ECD Newsletter.
Comment section
0 comments