Blog

Pogled u retrovizor – Retrospektiva 2022. kripto godine

29.12.2022. / Autor: Aleksandar Matanović / Kategorija: ECD

Po čemu ćemo pamtiti ovu 2022. godinu? Pa, čini mi se da bi većina najviše volela da je ne pamti uopšte, da je što pre zaboravi. Godinu smo počeli rekordnim brojem zaraženih od korone – nikad ih nije bilo više nego u januaru ove godine. Znam, deluje neverovatno, jer je samo mesec dana kasnije korona maltene nestala, makar iz medija. Rat u Ukrajini, kako i svaki rat, probudio je ono najgore u ljudima. Izgleda da se globalno mnogo više napora ulaže da se na razne načine od rata profitira, nego da se on zaustavi. Energetska kriza, kao logična posledica rata, samo je dodatno pogoršala stanje u svetskoj ekonomiji, kojoj su krenule da dolaze na naplatu, često preterano drastične, mere za suzbijanje pandemije.

U celoj toj zbrci, kriptovalute bi trebalo da se pokažu u punom sjaju, zar ne? Uostalom, Bitkoin je i nastao kao odgovor na prethodnu finansijsku krizu. Ipak, doživeli smo krah. Nismo ništa bolje prošli od drugih tržišta, naprotiv. Ova godina je pokazala da je naša industrija postala ozbiljno kontaminirana ljudima koji su tu iz pogrešnih razloga. Nije da ih nije bilo i prethodnih godina, ali postoji ona čuvena “tek kad dođe oseka, vidi se ko pliva go”. Ja sam lično pomalo šokiran ovolikim brojem nudista.

Bajka o bitkoinu koji mesecima nakon nastanka nije vredeo bukvalno ništa, pa je onda prvi put prodat po ceni od 0.001$ i nekoliko godina kasnije došao do desetine hiljada dolara je privukla mnoge koji su pomislili da će se takva bajka ponoviti. Lenji da čak i pokušaju da razumeju zbog čega je ta bajka postala realnost, a nestrpljivi da se obogate, postali su lake mete prevaranata. Razni oportunisti, ne previše ograničeni regulativom, još manje etičkim principima, uspešno su igrali na kombinaciju pohlepe i neznanja investitora i zapanjujućom brzinom pravili milione ili čak milijarde. Onda su te pare jedni drugim pozajmljivali sa lepim kamatama, investirali jedni drugima u projekte i na najbolji način pokazali da je blockchain kao i svaka druga tehnologija – onoliko dobra koliko su dobri oni koji je koriste. Čim se prvi od njih previše zaigrao, krenula je lančana reakcija (opet taj “chain”, ne može bez njega) i umesto da kriptovalute budu spas u ovakvim vremenima, potpuno su se utopile u opšte makroekonomsko sivilo.

Za jednu malu državu, Srbija je bila zaista dosta involvirana u celu tu zbrku. Celsius je praktično nastao kod nas (ovde govorimo o tehničkom rešenju, nije se iz Srbije upravljalo sredstvima), a pred kraj godine je nekako i skandal oko Lune uspeo ponovo da se vrati u žižu javnosti informacijom da se Do Kvon navodno nalazi u Srbiji. Čekamo još da vidimo kakve veze sa Srbijom ima SBF, pa da kompletiramo trilogiju.

Mnogi su zasluženo bankrotirali, ali nezasluženo sa sobom povukli i sredstva miliona korisnika koji su im verovali. Tužno je što će neki krivca za to tražiti na pogrešnom mestu i verovatno se dugo ili trajno držati podalje od svega gde se pominje “kripto” ili “blockchain”. Tužno je i to što je pored svih prevaranata iza rešetaka na kraju završio tvorac Tornado Cash aplikacije. Zar je on zaista “najgori od sve dece”? Poraz pravnog sistema i pravde uopšte tehničkim nokautom, ne znam kako bih drugačije opisao ovakav epilog.

Nama koji smo i dalje tu, ostalo je da vadimo kestenje iz vatre, kestenje koje je neko drugi ubacio. Šta ćemo, neko mora i to da radi. U ovoj rekordnoj godini za kripto industriju (rekordnu po broju i težini skandala), ako ništa drugo, barem smo naučili koliko smo međusobno različiti. Nije toliko bitno kojom brzinom kao industrija rastemo koliko je bitno ko su nosioci tog rasta i kakvi su im motivi. Ne možemo menjati svet dok ne počistimo svoje dvorište.

Ipak, nije sve bilo tako crno, ima razloga za optimizam. Nakon prave španske serije, kontroverzni Ilon Mask je konačno kupio tviter. Deluje za sada kao jedna mala pobeda za slobodu govora nakon serije poraza tokom pandemijskih godina. Premalo da se stvari suštinski promene, ali dovoljno za nadu da će sledeće godine na ovom frontu biti bolje.

Nakon što je El Salvador prošle godine probio led, još jedna država je uvela Bitkoin kao zvaničnu valutu. Da li zbog toga što su drugi ili zbog toga što je ove godine malo drugačiji sentiment tržišta, uglavnom Centralnoafrička Republika nije ni izbliza toliko pažnje dobila kao El Salvador. A možda jednostavno njihov lider nema tu harizmu koju nesumnjivo poseduje Najib Bukele. Nadamo se da će neko naredne godine nastaviti niz.

Početkom godine je Intel objavio da ulazi u Bitkoin rudarenje. Tokom godine, neke od najvećih naftnih kompanija su pokazale interesovanje da se i one u to uključe. Iako je ova godina bila baš nezgodna za rudarenje, kako zbog sunovrata na tržištu, tako i zbog porasta cena električne energije, poslednji kvartal ove godine doneo je rekordne brojke kad je u pitanju ukupna procesorska snaga Bitkoin mreže. Ako su, uprkos svemu, rudari optimisti – imamo li mi pravo da ne budemo?

 

Autor: Aleksandar Matanović, ECD Co-founder & CEO, MSc in Digital Currency

Comment section

0 comments

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *