Blog

DeFi – Šta su decentralizovane finansije i koje su njihove prednosti?

19.01.2021. / Autor: ECD / Kategorija: Vodiči

Što je DeFi?

DeFi dolazi od eng. “Decentralized finance” što znači decentralizirane financije. Pod “DeFi” mislimo na sve blokčejn aplikacije ili protokole koji nam nude nekakavu financijsku uslugu koristeći pametne ugovore (smart contracts), odnosno financijsku uslugu koja se ne temelji na povjerenju nego kodu.

Pošto je glavna karakteristika kriptovaluta i blokčejn verify (provjeriti) > trust (vjerovati), DeFi se bazira na decentraliziranom, distrubuiranom pristupu problemu koji je definiran u kodu i koji je svima vidljiv i ne može biti promijenjen.

Dakle, isto ako Bitkoin ili Ethereum, svaka transakcija je javno vidljiva  transparentna, a način na koji protokol funkcionira je strogo definiran u kodu.

Većina DeFi-a trenutno se nalazi na Ethereum blokčejnu, tako da sa sigurnošću možemo reći da Ethereum dominira u tom sektoru. Ponešto DeFi usluga nalazimo i na Matic, Polkadot i Waves blokčejnu, te u L2 (2. sloj) rješenjima za Ethereum kao što je xDai/Stake i Arbitrum. Vjerujemo da će se ovo drastično mijenjati s vremenom pošto smo u jako ranim fazama DeFi-a.

Kao neke od prvih DeFi projekata spomenuli bismo DEX-ove (decentralizirane mjenjačnice) Etherdelta i Forkdelta koji su početkom 2018. imali nekoliko miliona dolara dnevnog prometa i ekosustav Maker/Dai, ali prije što ulazimo dublje u sve ovo vrijedi se zapitati kome ovo zapravo treba i koje su prednosti i rizici.

Koje su prednosti DeFi-ja?

Sigurno se pitate kakve koristi običan korisnik ima od ovoga, pa da nabrojimo nekoliko.

Bilo tko sa odgovarajućim novčanikom može koristiti ili sudjelovati u DeFi protokolima.

Primjer za DEX:

Ne možete ili ne želite napraviti KYC (identifikacija korisnika) na nekoj mjenjačnici, ali želite mjenjati Vaš ETH za USDT.

Ukoliko koristite DEX (decentralizirane mjenjačnice) nikome niste dužni polagati račune tko ste, davati ime ili podatke za transakciju koju želite napraviti. Sve što će biti vidljivo je da ste prodali ETH za USDT i da ste komunicirali sa pametnim ugovorom.

Isto tako, nitko ne može zaustaviti Vašu transakciju ili Vas spriječit da obavite ono što želite.

DEX-ovi rade non-stop, 24 sata na dan.

Pošto su DeFi protokoli građeni na mrežama kao što je Ethereum, oni će pružati uslugu dok god Ethereum radi, a zbog decentralizirane prirode same mreže teško je da će ikad biti nedostupni korisnicima.

Dakle, ovdje izbjegavamo problem kao što je “Binance ne radi! Taman sam htio prodat ETH!”.

Koine ili tokene nitko ne drži na povjerenje.

Kao što smo ranije rekli, sve što je potrebno za koristiti DeFi usluge je novčanik, i iz tog istog novčanika obavljamo transakcije.

Transakcija se obavlja unutar pametnog ugovora, a Vaši koini ili tokeni napuštaju novčanik samo ako komuniciraju sa pametnim ugovorom odnosno rade transakciju.

Iznimka su koini ili tokeni koje zaključavate u neki pametni ugovor – dakle radite depozit, ali razlika je što ne dajete Vaše koine nekome na povjerenje nego ih zaključavate u pametni ugovor, i ukoliko taj ugovor nema nikakve mane u kodu možemo reći da ste sigurniji nego kada ih držite na mjenjačnici.

Zarada pomoću sudjelovanja u DeFi-u.

Svatko u DeFi-u može sudjelovati kao korisnik i kao dio infrastrukture, odnosno može nuditi svoju likvidnost (koine i tokene) na korištenje u pametnim ugovorima i za to biti nagrađen. Dosta DeFi usluga nudi jako povoljan APY (godišnji povrat na uloženo) za liquidity provajdere.

Dakle, u slučaju da pametni ugovor nema nikakve probleme i nije podložan napadima moguće je ostvariti dobit na svoj kapital.

Koje su mane i rizici?

Pošto je DeFi prilično nov pojam u svijetu kriptovaluta i blokčejna svakako postoje mane i rizici. Prvi problemi javilu su se već u Augustu 2020. za vrijeme prve DeFi ludnice. Spomenuti ćemo glavna 3 problema.

Troškovi korištenja DeFi aplikacija (fees)

Naučili smo da svako korištenje DeFi usluga znači i komunikacija sa pametnim ugovorom, odnosno mrežom na kojoj je građena usluga – najčešće Ethereum.

Ethereum je trenutno sposoban probaviti 16 transakcija po sekundi, što znači da jednostavno ne podnosi preveliki promet po mreži bez da transakcije postanu jako skupe.

Grafik cene transakcija na Ethereum mreži

Na slici vidimo graf srednje cijene transakcija po Ethereum mreži, gde su obične Ethereum transakcije početkom 2020. bile daleko ispod 0.5$, a sad je gotovo normalno da plaćamo toliki fee za transakciju.

Za vrijeme DeFi ludnice cijene običnih Uniswap transakcija iznosile su i po 100$ zbog troškova komunikacije s različitim pametnim ugovorima, a cijene običnih transakcija koštale su i preko 10$.

Dakle, trenutno Ethereum nije sposoban da podnese taj pritisak bez da dođe to iracionalno skupih transakcija, osim ako ne kupujete ili prodajete velike količine kriptovaluta pa je u tom slučaju cena transakcije od 10 ili 100 američkih dolara i dalje zanemarljiva.

Rješenje ovog problema trenutno je Ethereum 2.0 – verzija koja će moći podnijeti znatno više transakcija po sekundi, ali zbog sporog razvoja mnogi gledaju na L2/second layer (riješenja na drugom sloju) kao opciju.

Ovdje takođe ima smisla spomenuti xDai/Stake sa svojim klonom Uniswap-a – Honeyswap.

Ista transakcija na Honeyswap-u košta i manje od 0.01$ za razliku od Uniswap-a gdje može koštati i preko nekoliko dolara, ovisno o trenutnoj zasićenosti mreže.

Biti će zanimljivo pratiti koji će od L2 mreža biti dominantan za DeFi, i koji će drugi blokčejn-ovi biti konkurencija Ethereum-u u ovoj grani.

Problemi u kodu

Sljedeći problem je takozvani rug pull” ili problem u kodu.

Kao i svaki program, svaki DeFi može imati nekakav problem unutar koda koji može biti iskorišten od strane hakera ili lopova. Većina DeFi protokola ima svoj kod javno dostupan na Github-u, što omogućuje lakši pronalazak problema, ali isto tako i korištenje tog problema u svoju korist.

Bilo to zbog lošeg dizajna koda, ili ovisnosti pametnih ugovora o vanjskim faktorima kao što je cijena nekog koina ili tokena na tržištu. Često se događaju upravo takvi napadi – “oracle” napadi pomoću flash loan-a (brzih pozajmica) pomoću kojih se likvidiraju korisnici.

DeFi usluge kao Aave i Synthetix koji koriste Chainlink za price feedove nisu imali takvih problema, pošto im je price feed (izvor utvrđivanja cene) decentraliziran i gotovo ga je nemoguće manipulirati.

Vrste DeFi aplikacija

DEX (decentralizirane mjenjačnice) – Mjenjačnice se koriste kako bi razmijenili nekakav koin ili token za drugi koin ili token. Mjenjačnica je platforma na kojoj se susreću ponuda i potražnja. Razlika između obične mjenjačnice i decentralizirane mjenjačnice je što na decentraliziranim menjačnicama korisnici transakcije rade direktno P2P bez posrednika. Svaka transakcija zapisana je u blokčejnu i odvija se pomoću pametnih ugovora na blokčejnu.

Kao primjer svakako vrijedi spomenuti Uniswap koji je praktički bio glavna tema na ljeto 2020. Takođe je zanimljivo što je u Septembru 2020. Uniswap imao više prometa nego jedna od dominantnih mjenjačnica – Coinbase.

Coinbase mjesečni promet u Septembru $13.6B.

Uniswap mjesečni promet u Septembru $15.4B.

 

Coinbase CeFi VS Uniswap DeFi

Poređenje mesečnog prometa na Coinbase i UniSwap menjačnicama izvor: Dune analytics, CryptoCompare

Decentralizirani stablecoinovi – Jedan od najpopularnijih decentraliziranih stabilnih kriptovaluta je DAI. Njegova vrijednost temelji se na Maker/Dai protokolu. Ethereum se koristi kao collateral za stvaranje DAI stablecoin-a.

Lending platforme – Lending platforme nam omogućuju da pozajmimo određenu količinu novca u obliku koina ili tokena u zamenu za depozit kapitala (koji se u celosti vraća nakon isplate pozajmice) na potpuno decentraliziran način. Na primer, Aave nam dopušta da posudimo i do 75% vrijednosti položenog kapitala.

Primjer Aave:

Imamo 100 ETH i ne želimo prodati ni jedan koin, a treba nam kapitala za nekakav kratki trejd ili dobru priliku za investiciju. Položimo ETH u Aave, pod “Lending” i posudimo stablecoin (kao što je USDT). I dalje smo u vlasništvu ETH-a, ali pod garancijom da ćemo dug vratiti.

Pored toga, moramo paziti da nam “health factor” ne ode prenisko pošto bi to moglo likvidirati posuđeni ETH.

Tokenizirana dobra – DeFi usluge koje smatram da je važno istaknuti su sigurno tokenizirana dobra kao što je “Wrapped BTC”( wBTC), renBTC, i Synthetix dobra tipa “sBRENT”.

Uzmimo kao primjer wBTC:

Kad “wrappamo” dio nekog bitkoina on prelazi sa Bitkoin blokčejn na Ethereum blokčejn odnosno postaje “wBTC” koji je zapravo ERC-20 token koji predstavlja isti bitkoin zaključan u pametnom ugovoru. Prednosti “wBTC” nad BTC je što tada relativno jednostavno možemo koristiti “wBTC” u DeFi-u.

Dakle, relativno beskorisni “BTC” postaje kapital koji se može koristiti u DeFi protokolima građenih na drugim smart contract platformama, zasad glavnom Ethereum.

Yield farming – je izraz za sudjelovanje u nekom DeFi protokolu kako bi se od toga profitiralo. 

Npr. depozit USDT u AAVE na korištenje daje nekih 20% APY (trenutni APY otprilike), što znači da na svoj USDT dobijamo 20% godišnje kamatu.

Zaključak

DeFi je nova grana u svijetu blokčejna i kriptovaluta i nudi nam nešto što još nismo imali kroz nove vrste financijskih usluga.

Kao i svaka “mlada” tehnologija postoji veliki rizik i potencijal za zaradu. Trenutno je i iskusnijim kriptašima DeFi nešto novo i neistraženo, zato početnicima predlažemo da prije nego što čitav portfolio preliju u DeFi dobro istraže o čemu je riječ i kako funkcionira.

Sa DeFi ulazimo u fazu gdje počinjemo vidjeti puni potencijal blokčejna, što znači više od običnih transakcija. Dakle, ovo je sljedeći korak u razvoju blokčejn tehnologije i važno je biti informiran o grani kripto tržišta koja sama trenutno vrijedi oko 21.8B$.

Pod “informiran” mislimo prvenstveno na korištenje Metamask-a, DEX-a (Uniswap), Aave što svatko može naučiti u par sati.

Sretno kolege kriptaši!

Autor Luka P., CroBit

Comment section

0 comments

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *