Blog

“Zaštitnici” kriptovaluta

20.06.2023. / Autor: Aleksandar Matanović / Kategorija: Kripto regulativa

Kripto industrija je već godinama veliki izazov za regulatore širom sveta. Iako će pravi entuzijasti reći da se u kripto svetu sve ponaša tačno onako kako je predviđeno i da je programski kod jedini zakon koji nam je potreban, porast industrije je u jednom trenutku doveo do toga da je svaka država osetila potrebu da reaguje.

Nikad nije lako regulisati inovacije, jer je proces regulisanja često prespor i ne može da prati napredak oblasti koja se reguliše. Istini za volju, regulatorima stvarno nije lako i donekle treba imati razumevanja za njih, ali samo donekle. Ima svetlih primera naravno, ali ćemo se njima baviti neki drugi put. Nažalost, mnogo je regulatora koji zbog straha, neznanja i kratkovidosti prave više štete nego koristi čak i kad imaju dobre namere (često ih i nemaju). Ipak, među onima koji su najviše zabrljali, definitivno se u poslednje vreme posebno ističe američka Komisija za hartije od vrednosti (SEC).

Već godinama se intenzivno bave tužbama protiv raznih kripto kompanija zbog kršenja pravila koja za početak nisu ni definisali. Oslanjaju se na već postojeće zakone o hartijama od vrednosti, ali je vrlo diskutabilno koliko mogu biti primenjljiva na kriptovalute obzirom da okosnicu tih zakona čini test star skoro 100 godina, a koji služi da utvrdi da li je nešto hartija od vrednosti ili nije.

Iako je njihovo ponašanje već dugo problematično, deluje kao da se u poslednjih godinu baš trude da ponesu titulu najgoreg kripto regulatora na svetu. Najpre su prilično uzdrmali svoj kredibilitet “druženjem” sa vlasnikom propale FTX kripto berze. FTX je baš školski primer prevare kakvu je trebalo da srepeče da stvarno rade ono što tvrde da im je bitno, a to je zaštita investitora. Nisu zaštitili nikoga. Naprotiv, dali su im dodatni legitimitet time što su se njima sastajali, pa su time verovatno samo pogoršali situaciju.

Ranije ove godine, Geri Gensler (predsedavajući SEC-a) se propisno obrukao na saslušanju u američkom senatu. Mada mu je više ponovljeno pitanje “Da li je Ethereum hartija od vrednosti?”, on je izbegao da da konkretan odgovor. Ako za drugu najveću kriptovalutu ne može da da jasan odgovor na ovo pitanje, onda ne može očekivati da kripto berze znaju koja kriptovaluta se može smatrati hartijom od vrednosti, a pogovoto njihovi korisnici. Ipak, to ga ne sprečava da pokreće postupke protiv kripto berzi zbog “neovlašćenog trgovanja hartijama od vrednosti”. Zaista tragikomično.

Tu nije kraj besmislicama. Početkom meseca SEC pokreće tužbu protiv najveće svetske kripto berze – Binance, između ostalog i zbog neovlašćenog trgovanja hartijama od vrednosti. Samo dan kasnije, cirkus dostiže vrhunac. Iz istog razloga tužba se pokreće i protiv Coinbase-a, najveće i najstarije kripto berze u SAD. Opet se pominje zaštita investitora kao bitan razlog. Samo, gde su bili sve ove godine da ih “zaštite”? Coinbase postoji od 2012. godine, a navodnom neovlašćenom trgovinom hartijama od vrednosti se bave minimum 7-8 godina (u prvih nekoliko godina se kod njih trgovalo samo Bitkoinom – jedinom kriptovalutom za koju je SEC nedvosmisleno rekao da nije hartija od vrednosti).

Poseban paradoks u ovom slučaju je taj što se već 2 godine akcijama kompanije Coinbase može trgovati na Nasdaq berzi, a izlistavanje je odobrio niko drugi nego SEC. Time su pored neverovatne nekompetentnosti pokazali i potpuno odsustvo “brige o investitorima” jer ne samo da nisu zaštitili kripto investitore, nego su omogućili i investitorima na tradicionalnim berzama da trguju akcijama kompanije koja po njima krši zakon.

Pre nekoliko godina, na kripto meetup-u, jedan pravnik je dobio pitanje “Šta država treba da uradi da pospeši razvoj kripto industrije?” Usledio je brz i kratak odgovor: “Da se ne meša.” Retko gde ovaj odgovor toliko pogađa u metu kao u slučaju SEC-a… teško investitorima koje oni štite.

SEC je kao osnovu odnosno oslonac podnošenja tužbe protiv Binance.us i Coinbase-a proglasio nekolicinu kriptovaluta hartijama od vrednosti. Ovim potezom direktno je otežao rast, razvoj i samo interesovanje ovih kriptovaluta na područiju Amerike, a indirektno preusmerio njihove buduće planove.

Kriptovalute koje su proglašene hartijama od vrednosti od strane SEC-a su:
XRP (XRP), Telegram’s Gram (TON), LBRY Credits (LBC), OmiseGo (OMG), DASH (DASH), Algorand (ALGO), Naga (NGC), Monolith (TKN), IHT Real Estate (IHT), Power Ledger (POWR), Kromatica (KROM), DFX Finance (DFX), Amp (AMP), Rally (RLY), Rari Governance Token (RGT), DerivaDAO (DDX), XYO Network (XYO), Liechtenstein Cryptoasset Exchange (LCX), Kin (KIN), Salt Lending (SALT), Beaxy Token (BXY), DragonChain (DRGN), Tron (TRX), BitTorrent (BTT), Terra USD (UST), Luna (LUNA), Mirror Protocol (MIR), Mango (MNGO), Ducat (DUCAT), Locke (LOCKE), EthereumMax (EMAX), Hydro (HYDRO), BitConnect (BCC), Meta 1 Coin (META1), Filecoin (FIL), BNB (BNB), Binance USD (BUSD), Solana (SOL), Cardano (ADA), Polygon (MATIC), Cosmos (ATOM), The Sandbox (SAND), Decentraland (MANA), Axie Infinity (AXS), COTI (COTI), Paragon (PRG), AirToken (AIR), Chiliz (CHZ), Flow (FLOW) Internet Computer (ICP), Near (NEAR), Voyager Token (VGX), Nexo (NEXO) i FTX Token.

Šta je hartija od vrednosti (Security) prema SEC-u?

U Americi, hartije od vrednosti se nazivaju „securities“ prema američkom zakonu. Termin „security“ obuhvata različite vrste finansijskih instrumenata kao što su akcije (stocks), obveznice (bonds), opcije (options), terminske ugovore (futures) i druga slična ulaganja.

Postoje nekoliko načina da se proveri da li je neka imovina hartija od vrednosti, a najpoznatiji je Howey Test.

Howey Test je pravni test koji se koristi u Sjedinjenim Američkim Državama za određivanje da li određena transakcija ili investicija spada pod definiciju hartija od vrednosti prema federalnim zakonima.

Howey Test je razvijen na osnovu presude Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država u slučaju SEC v. W.J. Howey Co. iz 1946. godine. Test se sastoji od četiri ključna elementa koji moraju biti ispunjeni da bi se nešto smatralo hartijom od vrednosti:

  1. Investicija novca: Postoji ulaganje finansijskih sredstava, uključujući novac, imovinu ili druge oblike vrednosti.
  2. U zajednički poduhvat: Ulaganje mora biti deo zajedničkog poduhvata, gde se očekuje da investitor deli profit sa drugima ili da se oslanja na napore drugih da ostvari profit.
  3. Očekivanje profita: Investitor mora očekivati profit koji proizlazi iz ulaganja. Ovaj profit može proizlaziti iz naporima drugih, kao što su menadžeri ili promoteri.
  4. Od napora drugih: Profit mora proizlaziti iz napora drugih, što znači da investitor nema značajan uticaj na ostvarivanje profita. Ovaj element se često naziva „Howey’s fourth prong“ i fokusira se na to da li se očekivani profit zasniva na aktivnostima i naporima drugih strana.

Ako svi ovi elementi budu ispunjeni, prema Howey Testu se može zaključiti da je investicija hartija od vrednosti prema američkim federalnim zakonima, kao što su Securities Act iz 1933 i Securities Exchange Act iz 1934.

Koje kriptovalute SEC nije proglasio hartijama od vrednosti i na koje će se američke berze odnosno kriptovalute investitori fokusirati saznajte u narednom blogu.

Prijavite se na ECD Newsletter kako bi uvek biti u toku sa najnovijim dešavanjima u kripto industriji.

Tekst je inicijalno objavljen u štampanom izdanju magazina Biznis.rs.

Autor: Aleksandar MatanovićECD Co-founder & CEO, MSc in Digital Currency.

Comment section

0 comments

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *