Blog

Da li se isplati kućno rudarenje kriptovaluta?

19.07.2022. / Autor: Ranko Trifković / Kategorija: Blockchain

Da je na tržištu kriptovaluta nešto naopako, sada već znaju i laici. Takozvana “kripto zima” pogodila je ne samo investitore, trgovce, HODLere, i NFT umetnike, i flipere, kripto-platforme i protokole, već i rudare, pa čak i nas novinare (svakom je svoja muka najteža). 

Još se lome koplja oko toga šta tačno znači “kripto zima”. Sa jedne strane oni koji se rugaju kriptotehnologijama tvrde da je “balon pukao” i da će postepeno sve to da prekriju “ruzmarin, snegovi i šaš”. Stav skeptika je da bez regulative, centralizacije nema bezbednosti, te da su svi proizvodi kripto-kulture, od kriptovaluta do NFT-a sve redom prevare, jer “nisu pravi”. Malo zaboravljaju da smo odmakli od ekonomije 19. veka i da je dokaz da sirovine, prerada i proizvodnja odavno nisu ključ napretka i to što je ceo svet manje-više mirno predao monopol nad proizvodnjom – Kinezima.

Sa druge strane, mnogi kripto entuzijasti su i dalje više nego optimistični, štaviše neki se i raduju ovoj kripto zimi tvrdeći da je to znak zrelosti tržišta koje inače mora da ima ciklične faze, a ne samo fazu ekspanzije. Blokčejn tehnologije su već razvijene do te mere da mnogi projekti nisu tek snovite vizije budućnosti, već praktična rešenja u realnoj upotrebi (use case). U tom smislu optimisti tvrde da je i dobro za celu kripto industriju da se malo pročisti, pa sa negodovanjem gledaju na bankrote i subvencije za kripto gubitnike (bailouts)

Oni rade u rudniku…

U tom smislu, ako je svet kripto igara najmanje pogođen stanjem na tržištu (investitori su prisutni, produkcija ne jenjava), čini se da su rudari najviše na gubitku zbog tekućeg statusa kripto industrije.

Problem sa rudarenjem je višestruk. Ponajpre, rudari su do sada bili u velikoj ekspanziji. Mnoge operacije su multimilionske firme sa velikim dugovima, zbog kredita i investicija koje su podizali da bi uspostavili sve veću i veću infrastrukturu, a u svetlu sve većih zahteva za “proizvodnju” kriptonovčića. 

Naime, da li će rudar prvi rešiti kriptozagonetku i dobiti pravo da stvori novi blok zavisi od složenosti mreže (network difficulty). Složenost mreže neposredno utiče na složenost zadatka koji rudari moraju da reše, a meri se u jedinici koja se naziva haš (hash – h). Sa druge strane, hashrate pokazuje kolika je ukupna računska moć opreme koju rudari koriste i meri se u broju h po jedinici vremena (h/s odnosno češće Mh/s).

Ova složenost zavisi od mnogih faktora, a jedan od važnijih jeste i prosečno vreme rešenja bloka, a na ovaj faktor veoma utiče i – broj rudara. Ako se broj rudara povećava, hasrate mreže raste, svaki sledeći blok je sve složenije rudariti. Ako se broj rudara smanjuje, složenost opada. 

Osim operativnih troškova, a to znači i kretanje cene energije, na šta, pa opet, utiču cene energenata, rudarima značajnu prepreku čini i promena strukture mreže, pa tako oprema optimizovana za jednu mrežu, ne može tako lako da se prepravi za rudarenje nekih drugih novčića. Rudarima ovo predstavlja izazov, jer se dešava da moraju da se ratosiljaju velikog broja jedinica za rudarenje (mining rig) i da nabave novu opremu. Pitanje je da li su uspeli da staru otplate, a nabavka svakako iziskuje manje-više konstantan priliv kapitala.

Dok je cena novčića visoka, ne samo da se rudarenje isplati, već rudarska operacija može da priliv kapitala ostvari i prodajom novčića na tržištu. Kad je tržište u padu, rudarenje je rizičnije, pa tako problemi rudara postaju deo opšte krize.

A šta mi, nindže, da radimo?

Dakle, velike rudarske operacije čije se investicije u infrastrukturu mere milionima dolara, trenutno kriziraju. A šta je sa malim kućnim rudarima? Da li je isplativo postaviti nekoliko matorih računara da rmbače? Šta ako ste na samom početku, da li je prekasno da se počne sa kućnim rudarenjem? Da li je skuplja dara nego mera?

Pa, jedan od motiva za pisanje ovog teksta i jeste bio proračun jednog prijatelja koji tek kreće u rudarske vode. Kad je sve stavio na papir (kao što poslovni poduhvat i treba da počne, planiranjem i brojkama), rezultat je bio – iznenađujući! [Šokantno! Foto! Video!]

Ponajpre, treba napomenuti da ćemo se ovde baviti malom kućnom varijantom, a ne ozbiljnim rudarskim poslom (uostalom iskustva srpskih rudara možete doznati ovde, o tome smo već pisali…). Kao i svaki posao, rudarenje ima svoje skrivene izazove koji se nalaze u iskustvu, a koje jednostavan proračun troškova i priliva ne može da prikaže. Kao što nikad nije lako pokrenuti bilo koji biznis, tako je i ozbiljno rudarenje posao koji zahteva da mu se posvetite, da dobro izučite pre nego što se u njega upustite i da – učite na greškama (a biće ih). Na primer, jedna od zabluda je da se rudarenje može raditi samo tako što “uključiš i zaboraviš”. 

Prvi korak: šta imaš od opreme?

Okej, odlučili ste da ne ulažete basnoslovne sume u profesionalnu opremu. Želite da vaša rudarska operacija zaista bude hobi, kućni eksperiment. Vaš glavni prijatelj će biti sajtovi koji proračunavaju zaradu u odnosu na hashrate, cenu struje i sl.

NiceHash najpre zahteva unos cene električne energije. Prosečna cena u Srbiji trenutno je oko 8 dinara po kilovat času ako ne marite mnogo za višu i nižu tarifu, a trebalo bi, jer je niža tarifa oko pet puta jeftinija od više. Doduše, niža tarifa se računa od 23 časa do 8 časova, tj. noću. 

NiceHash zatim, za proračun, zahteva i unos opreme koju koristite. Nažalost, oprema koju ovaj sajt nudi pokriva vrlo malo zastarale tehnike, pa se kopanje bitkoina (BTC) srazmerno dobrim procesorom (I5-7600K) i starijom karticom (nVidia GTX 960), gotovo ne isplati, jer je procena zarade tek oko 3.5 dolara MESEČNO. 

Ako želite da počnete rudarenje tako što stari računar upregnete, bolju procenu pruža vam BetterHash, jer je spisak opreme prilično iscrpniji, pa sam uspeo da nađem svoju matoru (ali još uvek držeću) nVidia GTX 660. Nedostatak ovog sajta je u tome što proračun vrši samo po tome koliko data oprema može da prihoduje, ne računajući troškove. No, ono što BetterHash malo bolje radi od prethodnog sajta jeste to što pruža nekoliko opcija za rudarenje i predlaže – koji novčić se najviše isplati za dati hardver. 

U ovom smislu, možda i ponajbolji sajt za kalkulacije je Whattomine.com koji jeste malo zastrašujući kada ga prvi put ugledate, ali zapravo daje mogućnost da unosom hashrate vrednosti i potrošnje energije vaše grafičke kartice, te cene struje dobijete detaljan proračun i zarade i troškova. Tako se ispostavlja da bi me moja sirota GTX 660 bacila u minus, sa negativnim profitom od 3 dolara mesečno.

Bolja oprema, naravno, doneće vam bolji rezultat, već sa Radeonom RX 5700 XT možete da uberete oko 20 dolara mesečno profita. I sad, glavna drama je u tome što se na prihod od rudarenja plaća porez, koji ipak ujeda u ovaj maleni profit, pa se vrlo brzo dilema malog kućnog rudara svodi na to da dodaje još opreme (rigovi se obično pakuju od 8 grafičkih kartica), što pa znači i investiciju, a to opet povećava skalu poslovanja iz kućnog hobija u kakav-takav posao. Problem je što sa postojećim stanjem na tržištu, čak i najmoćnije grafičke kartice ne vraćaju uloženo na kraće od 400-500 dana. Pod uslovom da već imate svu ostalu opremu

Drugi korak: Šta kopati?

Jasno je da od kuće, bitkoin (BTC) ne vredi rudariti. Da, naravno, neko će da se pohvali kako na tosteru pravi ogroman hashrate i da je BTC isplativ, ali za početnika koji želi da upregne svoj stari (ili, kako se ispostavlja, ne-baš-tako-mator) računar, bitkoin svakako nije rešenje.

Kriptovalute koje se nude za kućno rudarenje su… pa, prilično nestabilne. Možete pročitati predloge da se rudare i Dogecoin (DOGE), Monero (XMR), Ravencoin (RVN), ali pitanje je šta dalje sa tim novčićima, te se uglavnom za domaću radinost preporučuje Ether (ETH).

Šta god da odaberete, morate napraviti plan kako da unovčite svoje mukotrpno stečene kriptonovčiće. S obzirom na to da ETH možete prodati lako u Srbiji, to je još jedna preporuka za ovu kruptovalutu.

Zaključak

San o tome kako pustite stari laptop da krklja, a para kaplje, nažalost više nije ostvariv. Ukoliko želite da zanovite hardver, pa hoćete da stari računar upregnete, kućno rudarenje može biti hobi, pod uslovom da vam ne smeta da utrošite vreme i energiju u postavljanje opreme, poduzimanje pravnih koraka za legalizaciju svog hobija (plaćen porez na dobit) i slično. 

Da biste ozbiljnije popunili kućni budžet, kad-tad ćete morati da se okrenete sklapanju pravog rudarskog postrojenja, pa makar i malenog sa 8 kartica, a tad već ste zagazili u prostor koji prevazilazi okvire hobija.

Comment section

0 comments

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *